| Страници : Предходен 1 [2] 3 Следващ |
|
CatchMeIfYouCan
|
#1
|
Съобщения: 2575
20. Ф� 2008. 02:09:04
|
Cajevi i njihova dejstva
Danas u prodaji imamo raznolike vrste cajeva.
Da li vjerujete u njihova dejstva?
Podijelite vase znanje i price o dejstvima pojedinih vrsta cajeva.
-----------------
Out of sight....out of mind...
|
|
|
Crnkaplavusa
|
#16
|
Съобщения: 2027
20. С� 2008. 06:44:50
|
ljubana hvala na savetu
ja do sada nisam nikakvih indikacija na taj caj imala
a znam da ne bi smeo da se pije svakodnevno,kao i ostali cajevi
kao sto su nana,kamilica,zalfija..bez obzira na lekovito dejstvo
sve sto se unosi previse u organizam moze da ima toksicno svojstvo..
-----------------
Imam problem za svako rešenje 
|
|
|
_AJKULA_
|
#17
|
Съобщения: 508
21. С� 2008. 04:40:17
|
@ljubana
Daj neku travku da oborim ovu plavušu    
-----------------
|
|
|
Deep_Blue
|
#18
|
Съобщения: 114
21. С� 2008. 22:22:14
|
pepermint i kopriva - kombinacija dobra za probavu
-----------------
Can you imagine what it feels to cross an ocean?
|
|
|
DirtyHarry
|
#19
|
Съобщения: 279
23. С� 2008. 19:18:35
|
Zeleni caj!
pijem ga svaki dan, izuzetno je zdrav.
Navodno, treba da kuva 5 minuta dok je vrecica u vodi, pa da odstoji 10 min. i tek je tada spreman za konzumiranje.
-----------------
"We come up on different streets,
they both were the streets of shame,
Both dirty, both mean, yes,
and the dream was just the same,
And I dreamed your dream for you,
and now your dream is real
How can you look at me as if I
was just another one of your deals?"
http://www.youtube.com/watch?v=fGIelcG0r3s&feature=related
|
|
|
Deep_Blue
|
#20
|
Съобщения: 114
29. С� 2008. 01:48:35
|
Zeleni caj ne bi trebao odstojati vise od 2 minute.
-----------------
Can you imagine what it feels to cross an ocean?
|
|
|
goxy30
|
#21
|
Съобщения: 138
29. С� 2008. 03:28:15
|
Zeleni caj se ne kuva NIKAD u vodi
Zeleni caj se prelije vrucom (ne vrelom vodom) i pije se posle nekoliko minuta, to je vec stvar ukusa, dobar zeleni caj se ne baca posle prve ispijene vode vec se moze do 4-5 puta dolivati topla voda, tek posle dolivanja 2-ge-3-ce vode se dolazi do prave arome i onoga sto je korisno u zelenom caju (u nekim zemljama se cak prva voda posle 2-3min baca sve u zavisnosti od jacine i vrste caja)
Temperatura od nekih 80 stepeni je najbolja, a zeleni caj iz kesica nije zeleni caj, to je samo igrarija (a i kesice u kojima se sluzi su stetne po zdravlje)
Ovako se na dalekom istoku pije zeleni caj odvajkada
Kod nas nemate gde kupiti kvalitetan zeleni caj, moze samo neko da vas laze da je to ok, jedino mesto gde mozete kupiti koliko toliko dobar zeleni caj je chn trzni centar na NBgd
to su jeftini ali za te novce vise nego dobri zeleni cajevi (neuporedivo bolji i zdraviji nego ovo djubre po nasim hipermarketima)
-----------------
Sanjajte kao da cete ziveti zauvek
Zivite kao da cete umreti danas
http://www.youtube.com/watch?v=LSHzga_DFxs&feature=related
Trazim nesto poput ovoga:
(.) (.)
..).(
.( )
|
|
|
malanastija
|
#22
|
Съобщения: 381
05. О� 2008. 19:00:36
|
oprez sa žalfijom i kamilicom
žalfija je dobra biljka i lekovita ali nije ista sa svih podneblja.Jedino je kvalitetna mediteranska žalfija francuska.
što se tièe kamilice može se koristiti za spoljnu upotrebu kao obloga ili za ispiranje.U unutrašnjoj upotrebi može biti rizièna jer znatno uveæava leukocitne elemente.
|
|
|
goxy30
|
#23
|
Съобщения: 138
06. О� 2008. 05:43:29
|
Svaki dah je korak ka smrti, missim da je pijenje bilo kog caja neuporedivo manje stetno od kafe, cigara, konzumiranja secera, belog brasna,....
-----------------
Sanjajte kao da cete ziveti zauvek
Zivite kao da cete umreti danas
http://www.youtube.com/watch?v=LSHzga_DFxs&feature=related
Trazim nesto poput ovoga:
(.) (.)
..).(
.()
|
|
|
hannah
|
#24
|
Съобщения: 1396
09. О� 2008. 02:59:43
|
Za sve informacije o zelenom caju , crnom.itd...posetite sajz kucacaja.com
Predivan izbor svega sto vam dusha pozeli je u istoj prodavnici blizu Vukovog spomenika..
inace male ispravke: lipa + med ..koristi se za smirenje (kao i valerijana)i naravno za bolji san.
zalfija ..ukoliko se koristi za ispiranje oralno ili spoljashnje.. prelije se kipucom vodom i da odstoji 15 minuta..pa se aplikuje
Ukoliko se koristi za zeludacne probleme...mora da vri 5 minuta da ispare eterska ulja koja su shtetna..i pije se mlako...
Zeleni caj NE SME da se priprema u metalnoj posudi ni sa metalnim priborom.. 
-----------------
Zaviri u svoje srce, mozda te iznenadi lepota
|
|
|
hannah
|
#25
|
Съобщения: 1396
09. О� 2008. 03:02:58
|
@deep_blue
pepermint i kopriva ...koja fora...kako se priprema i u kojoj kolicini?
-----------------
Zaviri u svoje srce, mozda te iznenadi lepota
|
|
|
ahaa
|
#26
|
Съобщения: 961
10. О� 2008. 00:48:33
|
lipa + med----iznojavanje
i medova ima raznih sa opet svoji svojstima
shipak se potapa u ladnu vodu i ostalvja preko noci 
niti jedan caj ne treba piti duze vreme
pepermint-------------nana 
-----------------
anarhizam mi je u krvi
svi na barikade
sanjao sam
kako vodim
proletere mlade
|
|
|
malanastija
|
#27
|
Съобщения: 381
14. М� 2009. 03:55:13
|
za obaranje plavuša..........
ajkula ako si još zainteresovan može da posluži èaj od jasmina.
Jasmin ima vrlo lep i inspirativan miris a i deluje kao jak afrodizijak.Od njega sve dolazi u stanje kako treba.
|
|
|
gioia
|
#28
|
Съобщения: 21
14. М� 2009. 12:25:19
|
sve nam je dozvoljeno ali nije nam sve na korist
svaka vrsta caja moze da se koristi iskljucivo kao pomocno lekovito sredstvo a ne nikako kao osnovno.....sa zalfijom treba biti oprezan kod kuvanja caja kao i konzumiranja.....ista stvar je i sa bosiljkom....on je odlican za mokracnu besiku pomesan sa medom...2 kasike bosiljka pomesa se sa 2dl vode i 2 kasike meda i kuva se dok se ne dobije sirup.....pije se 25 dana....
za iste tegobe kao i za varenje je odlican i ruzmarin.....samo ne treba preterivati....
|
|
|
_N_N_
|
#29
|
Съобщения: 1654
14. М� 2009. 23:57:53
|
Povijest èaja poèinje prije više od 4 tisuæe godina. Prema jednoj legendi, kineski car Shen-Nong otkrio je tajnu pripreme ovog napitka prilikom jednog od svojih mnogobrojnih lovaèkih izleta godine 2737. prije nove ere. Kada je htio prokuhati nešto rijeène vode u posudu na vatri mu je vjetar donio jedan list sa stabljike èaja koja je tu u blizini rasla. Voda u posudi je brzo promijenila boju i do careva nosa je došao neobièan i njemu nepoznat miris. Radoznalo je popio nekoliko gutljaja tekuæine i bio je oduševljen aromom, a i vrlo brzo je osjetio osvježenje i umor od dugotrajnog lova je nestao.
Ipak, vjerojatno prvi svakodnevni uživatelji pijenja èaja su bili budistièki monasi koji su ga koristili kao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi duševnu energiju. Zbog toga je svojevremeno èaj bio uzgajan uglavnom u vrtovima budistièkih samostana.
Prvi opis spremanja èaja i biljke od koje se ovaj napitak pravi saèinio je 780. godine kineski pjesnik Lu Yii. On je opisao spremanje zelenog èaja te je razvio novu metodu spremanja èaja koja je postala vrlo popularna narednih stoljeæa. Do toga vremena obièno se èaj spremao tako što se svježe ubrani listovi biljke usitne u jednom avanu i sve to pomiješa u èvrstu masu s šljivinim sirupom i potom zajedno sa rižom uvalja i preša u jedan èvrsti kolaèiæ koji se tako mogao duže vremena èuvati, a u željeno vrijeme i ubaciti u vodu s rižom, ili pak korom marelice ili sa lukom spremati svojevrsnu èajnu juhu. Nova metoda je znaèila usitnjavanje listova biljke èaja do sitnoga praha koji se kasnije koristio za spremanje osvježavajuæeg napitka. Pijenje èaja je postajalo sve popularnije tako da je veæ negdje prije 1000 godina èaj postao dio svakodnevnog rituala u cijeloj Kini. Ming dinastija (koja je trajala 1368.-1644. godine) donijela je i novi naèin spremanja èaja. Listovi nisu više bili usitnjeni da bi nastao prah, nego jednostavno cijeli listovi prelijevani vrelom vodom.
Po predanjima tradicija pijenja èaja se iz Kine prvo proširila na Tibet gdje ga je u formi prešanih cigli i kolaèiæa donio sin jednoga tibetanskog kralja. Tradicija èuvanja u ciglama prešanog èaja se do danas saèuvala u Tibetu. Jedan japanski monah je donio prah za spremanje èaja u Japan negdje u 12. stoljeæu. Lagano su u samostanima ustanovljavani rituali pijenja èaja da bi u 17. stoljeæu pijenje èaja postalo znaèajan dio japanske kulture i filozofije življenja.
Vjerojatno je preko arapskih trgovaca i Europa veæ u 13. ili 14. stoljeæu imala prve kontakte sa kineskim èajem, ali do danas nisu saèuvani valjani pisani tragovi o tome sve do 1610. godine kada je u tovaru jednog broda nizozemske Istoèno-indijske kompanije u Europu dovezen zeleni èaj porijeklom iz Japana. Iz Amsterdama èaj je donošen u Englesku i Francusku. Potražnja je brzo rasla tako da su veæ 30 godina kasnije bili ustanovljeni redovni transportu èaja u Europu. Osim morskim, èaj je u Europu poèeo stizati i kopnenim putem. Takozvanim «putem svile» karavani su èaj dopremali do Indije, a zatim dalje preko Rusije u Europu. Dugo vremena ovaj èaj je bio više cijenjen zbog bolje zaštite od vlage tijekom transporta, što je na dosadašnjim trgovaèkim brodovima uvijek bilo problematièno.
Na poèetku 17. stoljeæa Englezi su bili obožavatelji pijenja èaja. Zbog visoke cijene, u poèetku su samo polemici i drugi imuæni graðani mogli sebi dopustiti kupiti èaj, no, usprkos visokoj cijeni, èaj je postajao sve popularniji. Nakon svaðe sa kineskim liferantima koji su kao monopolisti stalno dizali cijene, Englezi su od 1880. godine poèeli uzgajati èaj u njihovim bivšim kolonijama u Indiji i Cejlonu, današnjoj Šri Lanki. Do tada u Europu je stizao uglavnom samo zeleni kineski èaj. Englezi su listove èaja ubrane u svojim kolonijama puštali da izvjesno vrijeme fermentiraju te je tako dobivan takozvani crni èaj koji je više odgovarao okusu Europljana.
Povijest SAD-a vrlo je znaèajna za jedna dogaðaj vezan za èaj. Amerièka revolucija poèela je tako što je u luci u Bostonu baèen u more i uništen tovar èaja koji je u to vrijeme bio monopolska roba Britanskog carstva. Još jedan znaèajan dogaðaj u vezi sa èajem desio se u SAD. U Sant Luisu je 1908. godine otkriven takozvani ledeni èaj koji je svoju premijeru imao na svjetskoj izložbi kojoj je domaæin bio ovaj grad. Pouèeni popularnošæu èaja u veæem dijelu Europe amerièki poslovni ljudi su pokušali ovo izložbu iskoristiti za prezentacijom ovoga napitka. Meðutim kako je vrijeme bilo vrlo toplo i sparno malo je bilo onih koji su pokazivali interes uopæe kušati ovaj novi napitak koji se služi vreo. Uvoznik èaja iz Indije i Cejlona Richar Blechhynden u strahu od financijskog fijaska dao je da se kocke leda prelijevaju vrlo koncentriranim èajem te da se tako ohlaðen servira kao nova senzacija Svjetske izložbe. I zaista oduševljenje i poslovni uspjeh su bili senzacionalni. Vreæica za èaj je takoðer kreirana u Sjedinjenim Amerièkim Državama. Njujorški trgovac èajem Thomas Sullivan je svojim poslovnim partnerima slao probe èaja u svilenim vrecicama prilagdenim jedno èajnoj salici. Pogodio je amerièki praktièni duh pa je èaj u vreæicama brzo postao dominantan naèin pakiranja i pripreme èaja
-----------------
Žena se uzda u plaè. a lupež u laž.
|
|
| Страници : Предходен 1 [2] 3 Следващ |
|
Нямате достатъчно привилегии за да отговаряте във форума.
|
